ДЕСАНТ Lejle Araniševe je film snimljen 1998. godine, mada neka literatura pominje i 2000. godinu, ali u u svakom slučaju deluje dvadesetak godina u zaostatku u odnosu na estetiku svog vremena.
Da je ovaj film izašao krajem sedamdesetih ili početkom osamdesetih, sasvim sigurno bismo ga mogli smatrati modernim regrutnim filmom.
Ovako, danas kada se gleda izgleda retro jer ni vreme njegove premijere nije baš bilo skoro, ali svejedno evocira uspomenu neke davnije filmske epohe, recimo one iz koje datira film NAJBOLJI Dejana Šorka.
Ovde se promovišu kazahstanski desantnjiki, padobranska jedinica, u koju dolazi nekoliko veoma različitih momaka i uprkos različitim životima u civilstvu iz kojih stižu, služeći vojsku nalaze smisao u zajedničkom naporu i žrtvi.
Kao HEARTBREAK RIDGE, i ovaj film se završava borbenim zadatkom, u konkretnom slučaju obračunom sa islamističkim pobunjenicima u nekoj zabiti.
Zanimljivo je da Anorin nesuđeni tast Aleksej Serebrjakov igra ballbuster seržanta Burova koji je tu da očvrsne momke ali i biva u platonskim romantičnim odnosima sa ženama zaposlenim u kasarni.
Araniševa ima jedan krut i konvencionalan rediteljski pristup koji povremeno uspeva da zaliči na rigorozan postupak, ali ipak nije. Prosto, samo je reč o anahronom postupku.
Ipak, ne može se osporiti da se rediteljka dobro snašla u muškom svetu, no da bi se poredila sa Kathryn Bigelow morala bi doneti nešto transgresivno čega kod nje nema.
JNA propagandni filmovi NAJBOLJI i DALEKO NEBO veoma su slični ovom postsovjetskom propagandsnom radu. Oba su u svoje vreme bili anahroni na svoj način ali svakako svežiji od ovog.
* * / * * * *
No comments:
Post a Comment