Wednesday, April 22, 2020

...tick... tick... tick...

...tick... tick... tick... Ralpha Nelsona je film sa Jimom Brownom iz 1970. godine namenjen belcima. Reprizirao sam ga posle petnaestak godina od prvog gledanja i još uvek imam samo jedan krupan problem sa ovim filmom a to je muzika.

Umesto da ima skor koji će pojačavati atmosferu i dramatičnost pojedinih situacija, Ralph Nelson koristi pesme i one strašno razvodnjavaju inače veoma tenzičnu priču koja je izgrađena u scenariju, glumi i slici.

Film govori o malom južnjačkom gradu u kome još uvek postoji Klan i segregacija je i dalje veoma živa u kom poštenog belog šerifa kog igra George Kennedy treba da zameni novi crni šerif koji je izabran na glasanju. Prvih deset minuta gledamo tenziju poslednjeg dana tog belog šerifa na poslu. Tek onda prvi put vidimo Browna i sledećih dvadesetak minuta pratimo njegov prvi dan, praćen neprijatnostima i tenzijama na svakom koraku, tokom kog je sve što mora da uradi na neki način prepreka.

Bivši beli šerif zapaža da crni naslednik ima teškoće, a gradić preti da potone u bezakonje i linč kada novi šerif privede sina lokalnog moćnika koji je pijan za volanom izazvao saobraćajnu nesreću i pritom usmrtio jednu belu devojčicu.

Može li gradić da se ujedini iza crnog šerifa u pokušaju da se spase haosa, i da li ljude više ujedninjuju rasa ili društveni položaj, nameću se kao osnovna pitanja Nelsonovog filma.

Prikaz rasizma na Jugu u ovom filmu vrlo je zanimljiv jer na kraju krajeva nije ni toliko esencijalan koliko je socijalni, klasni. Belci naprosto ne mogu da prihvate mogućnost da im naređuje i rukovodi neko ko je crnac i ko je do juče bio osoba kojoj se naređuje.

Zanimljiv je način na koji se među belcima govori o crncima u njihovom prisustvu. To su nivoi degradacije koji pokazuju potpunu razdvojenost svetova i odnos dominacije.

Nelsonov film je angažovan ali na jedan veoma interesantan način i oslonjen je na tri zanimljiva lika koje igraju Jim Brown, George Kennedy i Frederic March. Sva trojica predstavljaju po jednu društvenu grupu. Brown crnce, Kennedy belce iz radničke klase a March progresivnu diksikratiju.

Formalno film jako mnogo duguje vesternu, i HIGH NOON je naravno temeljno ostvarenje oko kog se gradi ova priča, i to je jasno, međutim sve ostalo je dovoljno sveže da se ovaj film izdvoji i preživi društvene okolnosti u kojima je nastao.

* * * / * * * *

No comments:

Post a Comment